pasica

Sv.Nikola

Kao djeca svi smo se veselili dolasku Svetog Nikole zaštitnika djece ali osim djece on je zaštitnik pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, ribara, pekara, zatvorenika i putnika. Rođen je gradu Patei u Maloj Aziji u 15.ožujka 270.  Umro je 6.prosinca 343. u Miri (Turska) gdje se nalazi sarkofag u kojem je nekad bilo njegovo tijelo. Zbog tuskih osvajanja  (1087.) njegovo tijelo je preneseno u talijansku luku Bari gdje se u Bazilici Sv.Nikole nalaze njegove relikvije.

U Rijeci se pred kraj 80-tih godina počelo na specifičan način obilježavati blagdan Sv. Nilole. Začetnih toga bio je fra Stanko Dodig popstavši Povjerenom Apostala MORA Riječke nadbiskupije. Fra Stanko Dodig bio je župnik u crkvi Majke Božje Lurdske i gvardijan Kapucinskog samostana, odnosno kako bi riječani rekli Vele crikve. Okupio je ljude iz  tadašnje pomorske privrede, koje nije trebalo dva puta pozivati. Bilo je to vrijeme „buđenj“ i pomorstva u najboljim rezultatima.

On je 2012. godine otišao na novu dužnost u Dubrovnik a Vlč.Luka Lučić je imenovan novim povjerenikom za Apostolat Mora Riječke nadbiskupije te nastavlja sa prethodno uhodanim obilježavanjem blagdana Sv. Nikole.

Započelo se Procesijom i Svečanom misomuoči blagdana, da se ne bi smetalo  6.prosinca, vjernicima pohoditi crkve u svojim župama. Procesiju su sačinjavali pomorci, ribari, studenti i učenici pomorskih učilišta, djelatnici firmi iz pomorske branše te njhove obitelji. Veliki broj zastava svih iz pomorske branše vijorio se u Provesiji iza križa. Pomorci u uniformama. Gradska glazba Trsat upozoravala je građane na svečani događaj. Procesija je kretala ispred zgrade Luke do Palače Mughovich-Rinaldi  prije nego je postala sjedište nekad najvećeg brodarskog poduzeća hrvatske „Croatia line“, te se Adamićevom ulicom nastavljalo prema Kapucinskom samostanu gdje se održavala svečana Misa.

Ove godine obilježavamo jubilej 28 godina u kontinuitetu. To naglašavamo stoga što su 1991. godine crkve bile zatvorene i bilo je zabranjeno okupljanje. Zato je 1992.godine,  crkva Majke Božje Lurdske bila popunjena do posljednjeg mjesta.

Te 1991. Na inicijativu pomoraca Jadrolinije i Jugolinije 6. Prosinca proglašen ja Danom pomoraca.

Tijekom ovih 28 godina, inicirali smo razna događanja  u ozračju pomorstva i ribarstva povodom obilježavanje ovog blagdana.

Stoljećima su se pomorci u našim krajevima zavjerovali Sv. Nikoli. Mnoge crkve su sagrađenje njemu u čast a najstarije svetište nalazi se upravo u Kraljevici. Postojanje crkve seže još od 1525. godine ali je nepobitno sljedeće : zbog velikog okupljanja vjernika u Kraljevici, a posebno na blagdan sv. Nikole senjski biskup je taražio posebnu povlasticu. Te je Papa Pio VI 29.studenog 1795.g podijelio crkvi Sv. Nikole u Kraljevici posebnu povlasticu : Tko god od vjernika pohodi ovu crkvu na blagdan Sv. Nikole i taj dan ujedno nešto izmoli za raširenje vjere, može dobiti potpuni oprost vremenskih kazni, a može ga namjeniti dušama u čistilištu.“

  1. godine pokrenuto je hodočašće u Crkvu Sv. Nikole u Kraljevici, koje se na isti način ne održava nigdje na Jadranu. Hodočasnici se ukupljaju ispred Lučke kapetanije ukrcavaju na brodove i isplovljavaju u kovoju prema Kraljevici.  Predvodi ih brod Lučke kapetanije. Uvjek se mogu vidjeti brodovi Ploputa, Dezinsekcije,Pilota, Policije, ribarski brod a u posljednje vrijeme opet nam se priključuje  putnički brod „Sfera“ koji prevozi hodočasnike.

Nažalost ove godine zbog Covida19 morali smo isploviti bez hodočasnika ali sa vjerom da plovimo prema Svetištu Sv.Nikole i molbom da pruži potporu i snagu pomorcima koji su zbog posljedica Covida19 onemogućeni obavljati svoj posao, imati redovne smjene i izloženi su posebnim procedurama kod iskrcaja odnosno ukrcaja. Mnoge bitelji zbog nemogućnosti ukrcaja dovedene su na rub egzistencije.

Iz riječke like isplovili su brodovi : VID Lučke kapetanije, remorker VENUS Jadranskog pomorskog servisa, brod Pomorske policije i brod Dezinsekcije. Zbog bure brodovi nisu cijelim putem plovili u konvoju ali su sretno doplovili pred Krajevicu gdje ih je dočekao Marin Novak  sa svojom jedrlicom.

U Kraljevici su nas dočekali velikog srca ali puno tiše i skromnije u odnosu na prethodne godine pridržavajući se epidemiološim mjerama. Ipak smo formirali Procesiju iza križa i zastave Sv. Nikole i svećano ušli u Svetište.

Misa je započela paljenjem svijeće koju su 2010. godine hodočasnici poklonili Svetištu. Svijeću redovno palo kap. Darko Glažar član Odbora za obilježavanje Sv. Nikole. Misu ove godine nije predvodio povjerenik Apostolata MORA vlč.Luka Lučić brog bolesti te je misu predvodio župnik Djuliano Trpič. Propovijed je održao vlč. Petar Filipović.

Po završetku Mise brod Vid Lučke kapetanije isplovio je prema Bakarcu, Bakru i Kostreni brodskom sirenom pozdravljajući mještane. Rijetki su po starom običaju mahanjem pozdravljali brod među nima su bili članovi Bratovštine Sv. Mikele iz Kostrene.

 

 

 

Svake godine na Dan pomoraca  6.12. na blagdan Sv. Nikole spuštamo vijenac u more za sve stradale na moru. S vremenom se postavilo pitanje koga se to prisjećamo pa smo počeli istraživati. Kad smo gotovo dovršili popis pomorskih nesreća 2007. Godine iz pera Gradimira Radivojevića nastala je knjiga „Nezaboravni brodolomi“ u kojoj su navedeni podaci o trageniji hrvatskih brodova i pomoraca od 1850 do 2007. Godine. Podaci u knjizi ukazuju da je u tom razdoblju izgubljeno 566 brodova svih veličina i u plavu morsku dubinu odnijelo najmnje 2.389 članova posada trgovačke i ratne mornarice. Činjenica je da su ovdje u Riječkom zaljevu nastradala više broda i to :

– Ljubljana 14.5.1945. u Bakru. Stradao neutvrđeni broj posade i putnika,  predpostavlja se da broji između 25 i 70 ljudi.

– 6.6.1947. kod Glavotoka brod „Srbin“ naišao je na minu. Stradalo je 19 putnika i 4 putnika.

– 28.12.1951. naišao je jedrenjak Urinj na minu i stradalo je 11 člnaova posade.

– 24.12.1959. ispred Kostrene potopljen je brod Igrane sa 7 članova posade.

– Kod svjetionika Trstenik istog dana 27.4.1962. potonule su dvije barke sa 15 učenika ekonomske i pomorske škole iz Malog Lošinja.

– Kod Crne punte 8.6.1971. došlo je sdo požara na brodu August Cesarec, a život je izgubilo 8 članova posade i 2 putnice.

Osim ovih pomorskih nesreća  na brodovima : Šabac – 28 članova posade, Tisa – 16 članova posade, Petar Zoranić – 21 član posade, dok se najveća tragedija dogodila u blizini Japana gdje je nestao brod Dunav koji je u morske dubine odnio 32 člana posade. Među njima u velikom broju bili su pomorci našeg kraja.

  1. godine u holu Jadrolinije postavljen je spomenik poginulim pomorcima Jadrolinije tijekom Domovinskog rata. Od tada održavamo molitvu i palimo svijeću.

Odlaskom Fra Stanka Dodiga u Dubrovnik Povjerenik Apostolata mora postao je velečasni Luka Lučić. Osim njega Odbor čine Marica Njegovan i kap. Darko Glažar. Odbor pokreće inicijativu svake godine pozivom za uključenjem u rad Odbora, uplatama donacija i širenjem ideja da bi Program obilježavanja bio bogatiji. Redovito se u rad Odbora uključuju : Ured župana PGŽ, Ured Grada Rijeke, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, TZ Rijeke i Udruge kapetana sjevernog Jadrana. Nažalost mnogi koji su nas pratili godinama posustaju. Organioziraju svoje proslave i svečanosti. Od brodara ostali su samo Jadrolinija i JPS tako da je pitanje budućnosti ovakvaog načina obilježavanja.

 

Marica Njegovan

Kostrena 2020.

erste

kraljica mora logo

kraljica mora

pomorski rječnik

facebook kraljica mora

damaco

cesma

sindikat pomoraca hrvatske

zorovic

pomorski fakultet rijeka

pomorsko dobro

rijeka klik

korana stojčić

tiskara sušak

ICS

erste