pasica

PREDAVANJE “PRVA MODERNA BRODOGRADNJA I STROJOGRADNJA U RIJECI”

Udruga kapetana sjevernog Jadrana “Kraljica mora” povodom 120. godine osnivanja prve Udruge kapetana u Rijeci, a u sklopu projekta Fiumare i u sklopu Otvorenih vrata Pomorskog fakulteta u Rijeci, u ponedjeljak 05. lipnja 2017. u 12 sati organizira predavanje gosp. Miljenka Smokvine na temu: PRVA MODERNA BRODOGRADNJA I STROJOGRADNJA U RIJECI

u povodu 145 obljetnice porinuća prvog hrvatskog željeznog parobroda «Hrvat»

(prilozi za proučavanje riječke/hrvatske industrijske baštine)

Hrvat bokocrt noc muzeja

Pojam moderne brodogradnje i strojogradnje u Rijeci, u ovom predavanju se veže uz godine 1872. i porinuće prvog željeznog paroboroda «Hrvat», u Riječkom tehničkom zavodu (kasnije tvornici torpeda), te gradnju velikih parnih strojeva za brodove Austrijske ratne mornarice.

Brodogradnja je uz brodarstvo i lučku djelatnost, jedna je od osnova povijesnog razvoja riječkog gospodarstva, Brodogradilišta drvenih jedrenjaka bila su značajna za Rijeku još od Srednjeg vijeka. Obilje kvalitetnog drva, obala pogodna za smještaj brodogradilišta, te stručni i iskusni brodograditelji omogućili su da do sredine XIX. stoljeća Rijeka postane jedan o najvažnijih brodograđevnih punktova na Mediteranu, prva na Jadranu. U svijetu su se u to doba već intenzivno gradili parni brodovi, a željezo, nešto kasnije i čelik, postaju osnova njihove konstrukcije.

U riječku brodogradnju parni stroj, te željezna konstrukcija, ulazi oko 1860tih godina, kada u Riječkom tehničkom zavodu (ranijoj Ljevaonici metala) počinje proizvodnja velikih parnih strojeva (snage 800 konja) za više brodova Austrijske ratne mornarice. Ti brodovi, opremljeni riječkim parnim strojevima, odigrali su odlučnu ulogu u pobjedonosnoj pomorskoj bitci kod otoka Visa 1866. godine. Riječki tehnički zavod u to je doba zasnovao u Budimpešti brodogradilište za izradu željeznih putničkih i ratnih parobroda za Dunavsku flotu. Iskustva stečena gradnjom tih brodova, bili su poticaj da se u Rijeci, 1872. godine sagradi i porine u more putničko-teretni željezni parobrod «Hrvat», to je prvi hrvatski parobrod, sagrađen za Senjsko parobrodarsko društvo. Taj je brod vrlo uspješno plovio na liniji Rijeka-Senj do 1900tih godina.

Nakon «Hrvata», u Riječkom tehničkom zavodu sagrađen je još jedan, nešto veći željezni parobrod, nazvan «Liburno». Naručila ga je grupa riječkih dioničara, koji su njime namjeravali ući u modernu brodarsku djelatnost. Nažalost brod je vrlo skoro doživo veću pomorsku havariju, te je zbog skupoće popravka, prodan u staro željezo.

U Riječkom tehničkom zavodu, više se nisu gradili brodovi, tvornica se preimenovala u «Tvornica torpeda Whitehead» i kompletno prebacila na proizvodnju torpeda i prateće opreme. Gradnja željeznih/čeličnih brodova u Rijeci obnovljena je tek nakon više od dvadeset godina u brodogradilištu «Howaldt» (kasnije «Danubius» i «3 Maj»), dok se gradnja drvenih jedrenjaka gotovo potpuno obustavila. Brojni jedrenjaci sagrađeni do tog doba, doživjeli su tragičnu sudbinu, ostavši bez posla, zbog konkurencije parnih brodova, godinama su stajali u Rijeci u raspremi, da bi na kraju bili razgrađeni i njihovi djelovi korišteni kao gorivo drvo.

Kratka biografija – Miljenko Smokvina:

Rođen u Rijeci 1943. godine. Maturirao na Riječkoj gimnaziji, diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Nakon diplomiranja radi u Ekonomskom institutu u Rijeci, kasnije u brodarskom poduzeću Jugolinija (kasnije Croatialine) na poslovima ekonomske propagande, istraživanja tržišta i razvoja. Iz Jugolinije odlazi na Ekonomski fakultet u Rijeci, za asistenta kolegija marketinga. Veći dio svog radnog vijeka proveo je u slobodnoj profesiji (umjetnički fotograf). Autor je i suradnika na brojnim projektima u kulturi, umjetnosti, zaštiti kulturne i industrijske baštine u Rijeci i Hrvatskoj. Nekoliko godina prije umirovljenja, (kao viši predavač) osnivač je i prvi nastavnik kolegija fotografija na Filozofskom fakultetu u Rijeci i na Akademiji primijenjene umjetnosti u Rijeci.

Autor je brojnih izložbi s područja povijesti fotografije, industrijske baštine, te kulturne i tehničke baštine, postavljene u Rijeci i u više Hrvatskih gradova i u inozemstvu. Autor je nekoliko knjiga s područja povijesti Riječke i Hrvatske fotografije, te stotinjak znanstvenih i stručni članaka objavljenih u zemlji i inozemstvu s područja povijesti fotografije, povijesnih fotografskih tehnika i industrijske baštine. Inicijator je i organizator više međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini održanih u Rijeci, te urednik 4 zbornika radova s područja očuvanja industrijske baštine. Bio je aktivni sudionik i izlagač na nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih skupova iste tematike u zemlji i inozemstvu.

Inicijator je osnivanja udruge PRO TORPEDO Rijeka, prve hrvatske udruge za očuvanje industrijske baštine. Bio je predsjednik te udruge u dva mandatna perioda. Član je više svjetskih/međunarodnih udruga s područja očuvanja kulturne i industrijske baštine; ICOM (AVICOM i ICOM CC), TICCIH, ESHP-h, ERIH i SEEH.

erste

kraljica mora logo

kraljica mora

pomorski rječnik

dogma nekretnine

facebook kraljica mora

damaco

cesma

maritime connector

sindikat pomoraca hrvatske

zorovic

pomorski fakultet rijeka

pomorsko dobro

adrialibar

libar

rijeka klik

korana stojčić

tiskara sušak

ICS