pasica

Održana svečana skupština Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana “Kraljica mora”

Održana-svečana-skupština-Udruge-pomorskih-kapetana-sjevernog-Jadrana-Kraljica-mora-3U povodu obilježavanja 120. godišnjice osnivanja prve Udruge kapetana u Rijeci, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je svečana skupština Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana “Kraljica mora”.

Događaju su nazočili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije Nada Milošević te članovi Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana “Kraljica mora” s predsjednikom kap. Juraj Karninčić.

Održana-svečana-skupština-Udruge-pomorskih-kapetana-sjevernog-Jadrana-Kraljica-mora-2

 

KAP. JURAJ KARNINČIĆ: POVIJEST UDRUGE KAPETANA

Održana-svečana-skupština-Udruge-pomorskih-kapetana-sjevernog-Jadrana-Kraljica-mora-4

Grad Rijeka i njezina luka razvijale su se zajedno kroz stoljeća i to prvenstveno zbog njihovog geografskog i geopolitičkog položaja, tako da je grad od davnina postao sjecište morskih i kopnenih puteva što je sve do danas obilježilo pomorsku orijentaciju nje same kao i cijelog ovog kraja. Grad, njegova okolina kao i luka prošli su kroz to dugo razdoblje uspona i padova, ali se pomorska orijentacija nije nikada izgubila i živi i danas.

Naravno da je u takvom okružju rasla i potreba za pomorskim zvanjima raznih profila. I naša je profesija prolazila kroz sva ta razdoblja i postojala sve stručnija, profesionalnija, brojnija. Nekad je kapetanski put počeo od mladića u zvanju “malog od kuverte” pa se praksom i radom došlo do zapovjednika. Otvaranjem pomorskih škola i visokih učilišta naše se zvanje do danas razvilo u visoko obrazovanu profesiju koja može odgovoriti današnjim sofisticiranim zahtjevima pomorstva. Naravno da se u tome ukazala i potreba osnivanja udruga radi boljeg zastupanja interesa struke. Kad su se u našoj profesiji počele organizirati udruge kapetana nema egzaktnih podataka. Prema dostupnim nam arhivskim materijalima prva saznanja o osnivanju udruga kapetana datiraju iz 1897. godine. Tada se sastaju kapetani i strojari sa namjerom osnivanja svojih udruga. Tom sastanku je bilo prisutno 38 kapetana i 36 strojara. Sastanku je predsjedao gosp. Pajkurić. Zahtjev za osnivanje udruga kapetana i strojara predan je Magistratu civico di Fiume, kojeg je vodio gosp. Zambelli (pradjed današnjeg vlasnika tiskare Zambelli). Magistrat šalje zahtjev u Budimpeštu koja ga odobrava,i 7.1.1901. na Skupštini je donesen Statut udruge kapetana “Club Capitani Marittimi”. Statut je potvrđen u Budimpešti u travnju iste godine. Prvi predsjednik udruge bio je kap. Bela Cosulich. Pečat udruge simbolizira kapetana sa tada oficirskom kapom.

To udruženje kapetana potaknulo je i druge pomorske sredine u ovom kraju na osnivanje udruga pa su osnovana i druga društva kao društvo sv. Nikole u Kostreni Sv. Barbara, društvo za Austro Ugarske pomorce u Bakru, i druga.

Rijeka je u to vrijeme bila velika luka kao što je i cijelo Hrvatsko primorje imalo snažno rastuće pomoračko obilježe koje se nastavlja i u nadolazećem vremenu i koje seže sve do današnjih dana.

Nakon 1. svjetskog rata taj se trend nastavlja pa ga prati osnivanje novih udruga. Tako se u Bakru 1921. osniva “Savez jugoslavenskih pomoraca”, na Sušaku se 1932. godine osniva “Savez radiotelegrafista Jugoslavije”, pa 1934.godine klub Pomorskih strojara.

Do 1934. godine Statut svih pomoračkih udruga bili su pisani na talijanskom jeziku sa stalnim nastojanjima da budu pisani i na Hrvatskom jeziku, ali je to uspjelo tek strojarima 1934.godine., čiji je Statut pisan na talijanskom, ali i hrvatskom jeziku.

Na Sušaku je 1937. godine osnovan Klub kapetana trgovačke mornarice Jugoslavije.

Nakon drugog svjetskog rata, u kome je razorena Rijeka, počinje obnova grada i luke koja je trajala nekoliko godina. Tada se počinju stvarati uvjeti za ponovni razvoj pomorstva i brodogradnje, Rijeka je ponovno povezana sa svijetom i postaje glavna jugoslavenska luka.

Ponovno se javlja potreba za udruživanjem zvanja pa se u tom ozračju osniva i Udruga kapetana koja se zove “Udruženje kapetana trgovačke mornarice SFRJ”, koja broji na stotine članova (ja sam 1979. godine bio 348. član). Udruženje je dijelovalo u skladu sa društvenim prilikama i bilo je cijenjeno u sredini u kojoj je djelovalo. Osamdesetih godina udruženje mijenja ime u “Hrvatska udruga pomorskih kapetana i peljara”. Oko naziva udruge bilo je dosta negodovanja od strane nekih naših kolega.

U listopadu 2002. godine, sada u novim okolnostima, osniva se udruga “Pomorskih kapetana sjevernog Jadrana-Kraljica mora”, a koja je slijednica i nastavak strukovnog udruživanja pomorskih kapetana, u smislu provedbe stoljetne tradicije pomorstva u ovim krajevima.

U tom duhu udruga postaje i članica CESMA-Udruga zapovjednika Europe te ZHUPK-Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana.

Danas udruga broji 110 članova koje čine aktivni kapetani na brodovima, umirovljenici, kapetani na raznim kopnenim poslovima (luke, agencije, špediteri, sindikati, škole, fakulteti itd.). Svi oni svaki na svoj način učestvuju u radu udruge. Kad govorim o našem članstvu moram istaknuti najprije one naše aktivne kolege koji plove po svim morima svijeta na raznim brodovima i kompanijama, koji su kako ambasadori svoje zemlje tako i ambasadori naše udruge diljem svijeta, vrijedni, stručni i kvalitetni, priznati i cijenjeni. Udruzi pridonose i umirovljenici svojim znanjem i iskustvom, koji se ne daju umiroviti kad je struka i zvanje u pitanju .

Među nama su i članovi priznati i etablirani i u svijetu i u Hrvatskoj. Kap. Serđo Kos, bivši dekan Pomorskog falukteta i profesor na fakultetu član je Europske akademske znanosti i umjetnosti, član je Kraljevskog nautičkog instituta Velike Britanije i član je Nadzornog odbora cijenjene institucije. Kap.Pavo Komadine, prof emeritus, član Britanskog nautičkog instituta, kap. Berislav Vranić ambasador IMO organizacije, jedini Hrvat u ovoj cijenjenoj organizaciji, kap. Jakov Karmelić podpredsjednik FONASBE-Svjetska federacija nacionalnih udruga pomorskih agenata sa sjedištem u Londonu.

Među nama su i četiri žene, kapetanice (kap. Vera Zec Dešković-zapovjednik, Uta Perčić-poručnik, Nikolina Eva pahljina-poručnik te Marica Njegovan,poručnik).

Imamo mi i umjetnike, kap.Luciano Keber, Tomislav Pavletić, Nevenko Žunić i za njih možemo reći da su umjetnička prezentacija naše Udruge.

Uloga naše Udruge je da povezuje pomorske kapetane u cilju zaštite profesionalnih standarda i očuvanje pomoračke tradicije, stručno i znanstveno usavršavanje, suradnja i sudjelovanje u rješavanju gospodarskih pitanja u pomorstvu, davanja stručnih mišljenja u rješavanju raznih pitanja vezanih uz našu struku, dostupnost stručnih časopisa i knjiga, organizacija društvenog života, suradnja sa srodnim udrugama .

Način sprovedbe zadataka su različiti. Prije par godina izdavali smo časopis “Kraljica mora” koji je bio odlično prihvaćen, ali kako je financijska kriza uvjetovala poslovanje udruge, morali smo odustati od časopisa, pa smo prešli na prihvatljiviju varijantu, a to je elektronsko glasilo, koje objavljujemo preko svog portala u kojem objavljujemo razne događaje vezane uz djelatnost udruge, stručne članke, vijesti vezane uz pomorske teme, najave događaja iz naše domene u gradu i Županiji, primjedbe i mišljenja naših članova, razne objave vezane uz udrugu i drugo.

Moram naglasiti i vrlo dobru suradnju i sa gradskim službama, našu suradnju kao i potporu koji nam u raznim vidovima pruža Pomorski fakultet. Moramo posebno naglasiti jer bez te potpore mnoge naše akcije ne bi bile moguće. Pohvalna je suradnja i sa Pomorskom školom Bakar čije se aktivnosti uglavnom ne događaju bez naše prisutnosti. Naša suradnja proteže se i na skoro sve pomorske sudionike u našem gradu, agencije, brodarske, špediterske, banke i druge da ih ne nabrajam jer bih nekoga mogao nenamjerno ispustiti.

Ove godine ćemo proslaviti i 15-tu godišnjicu osnutka Udruge. U tih petnaest godina puno smo toga napravili i unaprijedili Udrugu.

NASTUP KLAPE LUKA:

klapa luka

Koji su nam slijedeći zadaci?

Želimo aktivno učestvovati u izradi i izmjeni Pomorskog zakona Republike Hrvatske, jer mislimo da imamo i znanja i iskustva kojima možemo doprinijeti čim boljem zakonu.

Jedan od značajnih zadataka je i postavljane spomenika brodu “Carpathia”, a koji bi bio u sklopu programa Europske prijestolnice kulture grada Rijeke 2020. godine, a na čijoj realizaciji radimo već izvjesno vrijeme u suradnji sa gradom, za koju su izrazili veliku zainteresiranost. Neki naši članovi iskazali su skeptičnost vezano uz spomenik, ali mislimo da je značaj tog događanja velik za pomorstvo prvenstveno zbog toga što je bio podloga za donešenje SOLAS konvencije o spašavanju ljudi na moru, a koja je donesena u Londonu 1914.godine., upravo nakon ove tragedije.

U tom herojskom spašavanju brodolomaca sa Titanic-a, jedino je brod Carpathia priskočio u pomoć, a koji je iz New York-a isplovio za Rijeku dva dana prije potonuća Titanic-a. Značajno je što je Rijeka bila povezana sa Sjevernom Amerikom brodskom linijom. U tom spašavanju su učestvovala i 84 člana posade Carpathi-e, a koji su bili iz Hrvatskog Primorja i Istre. Ne smijemo marginalizirati takve događaje i treba ih promovirati i obilježiti.

Naše aktivnosti u slijedećem razdoblju bit će usmjerene i na uspostavljanje brodske linije Rijeka-Dubrovnik za koju mislimo da je neophodna.

Naravno, i dalje ćemo raditi na našim uobičajenim društvenim aktivnostima, a to su razna stručna predavanja, izložbe naših članova, organizacija Bala kapetana i sličnih aktivnosti

Na skupštini su uz predsjednika Udruge govorili i prof. Serđo Kos i kap. Jakov Karmelić o profesiji zapovjednika i o pomorstvu u luci Rijeka kroz stoljeće.

prof i kap

 

logo_pgz1

erste

kraljica mora logo

kraljica mora

pomorski rječnik

dogma nekretnine

facebook kraljica mora

damaco

cesma

maritime connector

sindikat pomoraca hrvatske

zorovic

pomorski fakultet rijeka

pomorsko dobro

adrialibar

libar

rijeka klik

korana stojčić

tiskara sušak

ICS