pasica

LNG (Liquefied natural gas)

LNG (Liquefied Natural Gas) je prirodni plin (primarno metan CH4 – u prosjeku oko 90% , zavisno o nalazištu) koji je pretvoren u tekuće stanje radi lakšeg skladištenja I transportiranja.

Može sadržati u sebi propan, ethan I ostale teške ugljikohidrate, kao I manje količine dušika, kisika, ugljičnog dioksida, spojeva sumpora I vode.

Prirodan plin je bez mirisa, boje, nije korozivan I nije otrovan.

Tokom pretvorbe prirodnog plina iz plinovitog u tekuće stanje njegov volumen se smanjuje za oko 600 puta.

Da bi prirodni plin pretvorili u tekuće stanje pri atmosferskom tlaku potrebno ga je pothladiti na temperature od oko -162 C.

Tijekom procesa kondenzacije kisik, ugljični dioksid, spojevi sumpora I voda se uklanjaju I ostaje “čisti” produkt u tekućem stanju.

Prvo postrojenje za skladištenje prirodnog plina izgrađeno je u Zapadnoj Virginiji (SAD) 1912god., a započelo je sa radom 1917god.

Prvo komercijalno postrojenje izgrađeno je u Clevelandu, ohio 1941god.

Prvi brod za prijevoz prirodnog plina (LNG tanker) zvao se METHAN PIONEER.

methan

To je bio konvertirani teretni brod za prijevoz generalnog tereta.

Imao je 5 prizmatičnih tankova (od aluminijske legure) kapaciteta od oko 5000 m3, za prijevoz tereta iz Lake Charlesa (SAD) za Canvey Island (UK).

Nakon početnog uspijeha Methane Pioneer kompanija Shell naručuje dva LNG tankera kapaciteta od oko 27000m3 (Methane Princess I Methane Progress).

Brodovi su 1964 god. krenuli sa ukrcajem I prijevozom tereta iz Alžira.

Tijekom svog životnog vijeka napravili su oko 1000 putovanja prije nego li su odvezeni u rezalište, jer nisu više bili konkurentni.

1967 god. Prvi put ugrađena Gaz Transport membrana na LNG tanker.

1971 god. Prvi put ugrađena Techni Gaz membrana na LNG tanker.

1973 god. izgrađen prvi LNG tanker sa sferičnim tankovima (Moss Rosenberg).

2006 god izgrađen prvi LNG tanker sa postrojenjem za ukapljivanje, također

zaplovio je prvi LNG tanker sa dizel električnim pogonom.

Današnja flota LNG tankera sastoji se većinom od tankera sa membranskim I sferičnim tankovima.

lng side

LNG tanker sa sferičnim tankovim (Moss-Rosenberg)

lng side2

LNG tanker sa membranskim tankovima

Kroz povijest velika većina LNG tanker je građena sa parnim pogonom I koristi teret koji isparava kao izvor goriva za brodske bojlere uz dodatak teškog goriva (po potrebi). Brodski bojleri proizvode paru koja pokreće parne turbine.

Noviji LNG tankeri razvojem tehnologije opremaju se alternativnim pogonskim jedinicama.

Ugradnjom postrojenja za ukapljivanje 2006 god. kao pogonska jedinica počinju se koristiti dizel motori.

Korištenjem postrojenja za ukapljivanje sav teret koji ispari se ponovno ukapljuje I vraća u tankove tereta u tekućem stanju.

Također počinju se graditi LNG tankeri sa DFDE (dual fuel diesel electric)pogonskom tehnologijom . Oni također mogu koristiti teret kao pogonsko gorivo kao što im I samo ime govori.

Japanska brodogradilišta još uvijek ostaju vjerna izradi LNG tankera sa Moss-Rosenberg sferičnim tankovima I parnim pogonom.

Zadnja serija brodova koju si izbacili je SAYAENDO klasa LNG tankera sa unaprijeđenim parnim postrojenjem (ultra steam plant) koje ima puno veću iskoristivost.

Također je vidljiva I promjena u vanjskom dizajnu tako da su izgubili karakterističnu osobinu Moss LNG tankera sa takozvanim “kuglama”, jer su sada povezani u jednu cjelinu vanjskom zaštitom tankova radi bolje aerodinamike broda.

lng moss

Uvođenjem novih tehnologija otvaraju se vrata povećanju kapaciteta LNG tankera.

-Konvencionalni LNG tankeri uglavnom su građeni sa kapacitetom teretnih tankova od 125000m3 do 145000m3.

-Slijedi klasa brodova kapaciteta od 210000m3 (Q-flex),

a nakon nje I još veći brodovi klase Q-max kapaciteta 266000m3.

lng max

Jedna od relativno novijih tehnologija na LNG tankerima je REGAS (regasification).

Taj sistem omogućava pretvaranje LNG-a u prirodni plin pri atmosferskom tlaku. Ovi brodovi osim što su opremljeni specijalnim uređajima za isparavanje tereta imaju I podvodnu kupolu preko koje se plin sa broda kroz sisteme cjevovoda dalje distribuira prema korisnicima.

Također ovakva vrsta brodova se u nekim slučajevima koristi kao zamjena umjesto gradnje skupih terminal na kraju (FSRU – floating storage regasification unit).

Na njih se mogu vezati LNG tankeri, I onda se vrši prekrcaj tereta sa broda na brod, nakon čega služe kao skladište LNG-a i distribuiraju plin prema potrošačima.

lng java

Shell FLNG “Prelude”

Trenutno kompanija Shell gradi najveću plutajuću platformu za vađenje I skladištenje prirodnog plina.

Plan je da platforma bude locirana na otprilike 475 kilometara od Zapadne obale Australije I nakon eksploatacije plina iz nalazišta I procesuiranja, bit će skladišten na njoj čekajući LNG tanker za daljnji transport.

Impresivnih je dimenzija, dužine 488m, širine 74m I deplasmana od 600000T.

Broj članova posade kretat će se od 220 do 240.

lng shell

LNG kao pogonsko gorivo za brodove

Pomorska industrija se susreće sa novim izazovima vezanim uz smanjenje emisije štetnih tvari (pogotovo sumpornog dioksida) sa brodova.

Jedno od potencijalnih rješenja ovog problema se vidi u korištenju LNG-a kao pogonskog goriva za brodove (ne samo LNG tankera) na globalnom nivou I u specijalnim zonama (ECA- emission control areas)

LNG skoro pa ne sadrži sumpor, njegovim izgaranjem proizvodi se veoma niska količina NOx u usporedbi sa teškim gorivom (HFO) ili ostalim vrstama lakog dizela (MDO).

Trenutni problem je postojeća I buduća infrastruktura u lukama u kojima bi se moglo skladištiti I prekrcavati LNG kao pogonsko gorivo, kao I barže koje bi snabdijevale takve brodove pogonskim gorivom (LNG bunker).

Također brodovlasnici su još uvijek skeptični u pogledu gradnje novih brodova sa pogonom na LNG I isplativosti te investicije.

lng bunker

Studije pokazuju da će potražnja za LNG kao pogonskim gorivom na brodovima linerarno rasti I da će oko 2025 god. Iznositi 1,5% svjetske proizvodnje LNG-a.

Predviđa se da će do tada ploviti oko 2000 brodova koji će koristiti LNG kao pogonsko gorivo.

Naravno potražnja za LNG kao pogonskim gorivom u budućnosti zavisit će o cijeni samog I usporedbi sa cijenom ostalih goriva.

Potražnja za LNG na svjetskom tržištu energenata je u stalnom porastu, pogotovo pokretana potrebom za čistom energijom I potpomognuta novim tehničkim rješenjima npr. kao što su FSRU brodovi.

Širenje Panamskog kanala I otvaranje nove rute koristeći Sjeverno more povezat će puno bolje sva tržišta vezana uz LNG.

Predviđa se da će se svjetsko LNG tržište udvostručiti do 2020 god.(u odnosu na 2010).

Nadajmo se da ćemo se I mi kao zemlja priključiti toj energetskoj grani, ali ne samo u vidu pomoraca koji opslužuju visoko tehnološke brodove nego I u izradi LNG terminala, I korištenju naših brodogradilišta u projektiranju, izradi I implementaciji novih tehnologija vezanih uz skladištenje, prijevoz I rukovanje prirodnim plinom.

S.G.

erste

kraljica mora logo

kraljica mora

pomorski rječnik

dogma nekretnine

facebook kraljica mora

damaco

cesma

maritime connector

sindikat pomoraca hrvatske

zorovic

pomorski fakultet rijeka

pomorsko dobro

adrialibar

libar

rijeka klik

korana stojčić

tiskara sušak

ICS