pasica

Kraljica mora, 2019, deset godina od porinuća

Jedrenje za rivom 2, 10.01.10. 020


Školski   jedrenjak       Kraljica   mora

 

 

UVOD

 

Hrvatsko pomorsko školstvo, kroz svoju je povijest (bez obzira na zastavu) jedrilo s nekoliko školskih brodova, od kojih su dvojica bili „vezani“ za bakarsku pomorsku školu: Margita , i Vila Velebita.  Margita je bila prvi školski brod na jedra trgovačke mornarice na cijelom Sredozemlju. Preuređena otmjena jahta, poslije četrnaest godina službovanja postala je premala za sve veći broj učenika bakarske Pomorske škole. Upravo će ta skučenost prostora elegantne jahte odigrati ključnu ulogu kod zamjene tog malog i brzog broda s većim, radi mogućnosti prihvata većeg broja učenika, Vila Velebita je naslijedila Margitu kao brod koji je namjenski projektiran i izgrađen, kod iskusnog jedrenjačkog brodograditelja, u njemačkom Kielu. Postaje školskim brodom i ostalih dvaju pomorsko –trgovačkih akademija: u Dubrovniku i Kotoru. Tijekom svojeg tridesetogodišnjeg života školovala je šeždesetak generacija budućih pomoraca. U drugom svjetskom ratu, nacističkim bombardiranjem luke Ortona gdje se je Vila zatekla, sjeda na dno dijeleći sudbinu ostalih brodova, a završetkom rata završava i postojanje školskog jedrenjaka Vila Velebita.

Prazninu koju je ostavila za sobom, nekoliko je brodova pokušavalo ispuniti više ili manje uspješno, duž cijele obale Jadrana. Bili su to Palagruž, Modra lasta književnika i putopisca Jože Horvata, City of Amulia i Burin na sjeveru Jadrana, ozbiljniji pokušaji brodovi Juraj Carić u srednjoj Dalmaciji, te preuređeni (prilagođeni) brodovi Naše more (na jugu) i Vila Velebita dva (u Bakru), danas jedini „dvojac“ u upotrebi. Sva četiri posljednja navedena broda isključivo su motorni brodovi.

 

Početkom godine, Hrvatska je iznjedrila za svoja pomorska učilišta novi školski brod, imenom Kraljica mora. Dvojarbolni jedrenjak dugačak je trideset i pet metara, Uz sedam članova posade predviđen je smještaj za četiri profesora i dvadeset i osam vježbenika u dostatnim kabinama. Brod ima autonomiju plovidbe od šest dana, zahvaljujući opremljenoj kuhinji i frižiderima, tankovima vode i goriva, desalinizatoru i praonici rublja. Predviđen je za krstarenja Jadranom i Sredozemljem.

Idejni projekt broda rađen prema zahtjevima kupca: ministarstva mora, prometa i infrastrukture je brodarski institut uz Zagreba

Glavni projektant broda je Yacht Design iz Trogira, a graditelj Montmontaža Greben d.o.o. iz Vele luke, u suradnji sa podizvođačima zbog iznimne sadržajnosti. Naime, do sada niti jedno naše brodogradilište nije imalo priliku sagraditi takav specifičan brod -jedrenjak. To su dva broda u jednom, što znači da niti motori nisu pomoćni, niti je snast krnja.

 

Dva pogonska motora ukupne snage 746 kilovati sa dvama propelerima, uz pramčani potisnik obečavaju zavidnu manevrabilnost relativno kratkog trupa i ne spominjući povećani list kormila. Ljuljne kobilice, neobične za jedrenjake, prilično su široke (visoke) pa se očekuje njihov povećani utjecaj.

 

 

SNAST

 

Projekt snasti nije nastao usporedbom i prilagodbom ranije izgrađenih sličnih brodova, već je izrađen iz temelja nov. U našoj se brodograđevnoj praksi pojavljuje kao prototip.

 

 

  1. Crtež idejnog projekta dijela snasti (jarbolja i jedrilja) predan Brodarskom institutu;
  2. Nacrt idejnog projekta dijela snasti kao dio Tehničkog opisa i temelj za izradu nekoliko izračuna (stabilitet, troškovnik itd);
  3. Nacrt jarbolja, konačna izvedba;
  4. Nacrt jedrilja, konačna izvedba;
  5. Nacrt opute, konačna izvedba;
  6. Nacrt vrvi, konačna izvedba.

 

 

Jedrenjak po vrsti snasti pripada velikom tradicijskom logeru, točnije dvojarbolnoj škuni. Za njegov „retro“ izgled najviše je zaslužna tradicijska snast, koju čine četiri opremne grupe. To su jedrilje (osnovni ili temeljni propulzor svakog jedrenjaka) koje obuhvaća sva jedra. Sastoji se od dvaju sošnih i vršnih jedara, četiri letna jedra (prečke) te triju jedara koji za razliku od prvo spomenutih osam -uzdužnog jedrilja, čine poprečno jedrilje: križno i dva trokutna –nadkrižna. Jedra su krojena tradicijskim krojem od modernog sintetičnog platna koji se vizualno (teksturom i bojom) gotovo ne razlikuje od klasičnog platna biljnog porijekla. Njegov je trgovački i jedriličarski naziv: Clipper Canwas. Sva jedra porubljena su tako da je unutar poruba ušiven konop koji znatno pojačava konstrukciju jedra. Rogljevi su ojačani gurtnama provučenih kroz oči od inoxa, pa sve skupa opšiveno kožom.

Jarbolje, koje se najbolje može usporediti sa kosturom: svi jarboli i njegovi dodaci koji omogućavaju razapinjanje jedara. Kosnik, širnice (tanguni) i jarboli su čelične konstrukcije, kako debleni tako i vršni nastavci, kao i koševi sa pripadajućim ogradama. Tri buma i dva pika su od aluminija.

Oputa koja podržava jarbolje, koja ga ukrućuje i s obzirom da je i sama nepomićna, postaje dio specifičnog „kostura“. Izrađena je uglavnom od pocinčanog čelika i pritegnuta pocinčanim vijčanim stezalicama. Iznimka su leta (prema materijalu) zbog struganja inox spojnih karika kojima su učvršćena letna jedra. Iz tog razloga, ova četiri leta razapeta između kosnika i pramčanog jarbola su od nerđajućeg čelika.

Četvrta grupa je vrv, sva užad, najčešće konopi kojima se razvija i ubire jedanaest jedara ukupne površine veće od 800 četvornih metara. Svi konopi kojima se izvršavaju sve radnje sa jedrima prolaze kroz koloture (sa drvenim oklopom radi skladnijeg izgleda), čineći tako koloturnike, uređaje za prijenos snage. Na taj način, svaka radnja sa jedrima može se izvršiti upotrebom ljudske snage. Dodatna mogućnost rada sa istim konopima može se izvršavati i električnim vitlima kojih ima četiri, po dva na pramcu i po dva na krmi, na lijevoj i desnoj strani broda. Ista se vitla okreću i ručno, upotrebom ručke.

Konopi su sintetički sa ugrađenim UV filterom., sukani i smeđi. Vizualno podsječaju na konope biljnog porijekla.

 

 

 

 

 

 

Gradnja je započela polaganjem kobilice u hali brodogradilišta. Kao mali plovni objekt, koji će u more biti porinut na kolicima velike nosivosti, nije građen klasično, koso na navozu, već su sekcije brodskog trupa polagane na uporama i međusobno sastavljane (zavarivane) u cjelinu. Takvim načinom gradnje, cijeli brodski trup počiva na čeličnim uporama, podignut od poda nepunih dva metra, vodoravno, na ravnoj kobilici. Trup broda je u cijelosti od brodograđevnog čelika „GRADE A“.

Glavni prostori po vertikali su: dvodno, donja paluba i međupalublje, a na palubi se nalazi palubna kućica –kormilarnica. Kroz sredinu dvodna prolazi cjevovod hidraulike koji pramčanom potisniku i sidreno –priteznom vitlu dovodi ulje pod pritiskom od 160 bara iz strojarnice, gdje se nalazi hidraulični agregat. U pramčanom dijelu dvodna lijevo i desno nalaze se strukturni tankovi pitke vode, dok u krmenom dijelu lijevo i desno nalaze se strukturni tankovi goriva. Na donjoj palubi sedam je učeničkih kabina sa po četiri kreveta i pripadajućim sanitarnim prostorima. Za svakog učenika –studenta, predviđen je ormar i jedna krevetna ladica. Na donjoj palubi nalazi se još i radionica sa radnim stolom i policama za alat i rezervne dijelove stroja, praonica u kojoj se nalazi velika perilica rublja i sušilica te prostor za peglanje sa ormarom za posteljinu, kao i prostorija za odmor. Iza vodonepropusne pregrade smještena je strojarnica.

 

Sa intenzivnim opremanjem broda započelo se je u vrijeme dok je brodski trup bio još u fazi sastavljanja,   posebno strojarnice. Sva četiri motora (dva glavna i dva pomoćna), unešena su u prostor strojarnice dok je krmena sekcija bila još odvojena. Naime, zbog njihove veličine ulazak –odnosno montaža u brod ne bi bila moguća jer nije predviđen ni približno velik otvor za kasniju ugradnju, štoviše, strojarnica nema pripadajući vidnik stroja koji klasično zatvara takav otvor. Postavljanjem na mjesto krmene sekcije kada je dobiven zatvoreni prostor strojarnice, zavareni su svi temelji brodskih motora koji na taj način čine dio brodske konstrukcije. Kroz naknadno otvoren tehnički otvor, u sada već formiranu strojarnicu unešena je i sva ostala oprema: agregati, hidromotor, biomaster, tankovi dnevne potrošnje goriva i tank mazivog ulja, razvodna kutija i druga mnogobrojna oprema. Tehnički otvor, na desnoj oplati broda je zatvoren, te se pristupilo provlačenju cjevovoda i el. kabela međusobno spajajući svu strojarsku opremu pretvarajući je u brodski pogon. Istovremeno je postavljena izolacija, kako u strojarnici tako i u cijelom brodskom trupu, od vodne linije do glavne palube. Sva ta izolacija je toplinska, dok je na pregradnim stjenkama i stropu strojarnice postavljena vatrostalna izolacija.

Postavljanjem pregradnih stijenki unutar brodskog trupa, formirane su kabine i pripadajući prostori: radni, komunikacijski, skladišni… Opremani su standardnom, ali kvalitetnom opremom: besprijekornom stolarijom te mnogim inox detaljima, naročito kuhinja i kupaonice.

Pregradne stjenke svih prostora, vrata i namještaj izrađeni su od negorivih materijala.

Gotovo cjelokupna palubna oprema postavljena je, točnije zavarena za trup prije postavljanja tikove palubne obloge, kao i elegantne palubne ograde sa tikovim rukohvatom. Ograda je napravljena od inox stupića kroz koje su provučena čelična užad.

Privodeći kraju opremanje broda, započinju  osnovna testiranja bitne opreme i raznih sustava kako bi brod bio spreman za prva isplovljavanja.

Specifičnost opremanja broda je i neizostavno ukrašavanje: bojanje, kao osnovni razlog zaštite materijala od utjecaja atmosferskih agresivnih činioca izvedeno je skladno. Trup je bijele boje koja najuspješnije odbija sunčevu toplinu sa modrim pojasom između dviju žuljnica. Njegova je zadaća da vizualno smanji relativno visoko nadvođe, da brodu dade određenu eleganciju. Žuljnice, kao i kosnik te donji (debleni) dijelovi jarbola i oblice obojani su tradicionalno oker bojom, koja želi asocirati na drvo. Vršni djelovi jarbola kao i pripadajući im koševi također su tradicionalno obojani –bijelo. Gotovo sva palubna oprema u kombinaciji je bijele boje i inoxa. Od inoxa su i slova kojima je ispisano ime broda i luka pripadnosti. Slova ne dodiruju oplatu pa sa različitim upadnim kutom svijetla ona čine uvijek drugačiju sjenu što daje posebni efekt.

Pulena broda je njegova zaštitnica. Često je u vezi sa imenom broda, pa je takav slučaj i ovdje. Arheološki nalazi ukazuju da su ljudi ukrašavali svoje brodove oduvijek, štoviše, da su ukrasi stariji od samih brodova. Ipak, najstariji opipljivi ukrasi viđeni su na pogrebnim brodovima Egipćana, koji potječu još iz 2600. god. prije Krista. Osnovni motivi su papirusovi cvjetovi. Biljni motivi često su rabljeni i na vikinškim brodovima gotovo 3000. godina kasnije, također na pogrebnim brodovima. Životinjski motivi najčešće su korišteni na ratnim brodovima, tj. na brodovima koji su upotrebljavani za borbene zadatke, u smislu zastrašivanja protivnika. Feničani su gotovo neizbježno ukrašavali pramce figurama konjskih glava, dok su već prozvani Vikinzi koristili pored cvjetnih motiva i prikaze zmijskih glava i zmajeva. Alegorijske životinje često su prisutne sa smislom zastrašivanja.

 

Od vremena kada je brod porinut u more i privezan uz opremni dio obale pa do prvih isplovljavanja (probnih vožnji), brod je opreman istovremeno u svim segmentima od ukrcaja balasta, montaže jarbolja, te mnogobrojne opreme u strojarnici i kormilarnici, interijeru i na palubi.

Kruti balast kojeg čine olovni ingoti mukotrpno je složen duž cijele sandučaste kobilice, dijelom i u dvodnu, te u strojarnici i krmenom i pramčanom piku. Ukrcano ga je gotovo 100 tona, pa brodu sa visokim jarbolima neobične izvedbe -u cijelosti od čelika (od pete do jabuke) daje (osigurava) potreban stabilitet.

 

Kompletni sustav strojarnice, dio po dio puštan je u pogon zadovoljavajući preduvjete za paljenje glavnih i pomoćnih motora. Uslijedili su odmah potom i hidraulični sustavi priteznih vitala kao i pramčanog bočnog porivnika.

Prva probna vožnja je uslijedila odmah po izvršenju pokusa nagiba, ukrcaju balasta i montaži dvaju jarbola (kosnik je još u hali montiran –zavaren u ranoj fazi opremanja. Ostale probne vožnje uslijedile su prema programu ispitivanja različitih sustava i podređene dinamici opremanja broda. Posebno zanimljiva ispitivanja uslijedila su pod jedrima. Naime,  privezivanjem svih jedara i montažom pripadajuće im opreme, sva su jedra najprije razvijena na vezu uz obalu, potom na prvoj plovidbi bez vjetra razvijena i uspješno ubrana, da bi uslijedilo prvo jedrenje po jugu snage četiri bofora. Već tada, za kratko vrijeme pokazalo se je da je brod stabilan, da uglavnom dobro drži pravac, da bez teškoća okrene u vjetar (preleti) i konačno –da dobro jedri. Potrebno je puno truda i više pokušaja da se jedrilje dobro uravnoteži, da ga se optimalizira, ukratko, da se najbolje iskoristiti sav potencijal cjelokupnog jedrilja, što je osnovna zadaća trenutno ukrcane posade.

 

Međutim, nije samo izobrazba golobradih mladića (i djevojaka) osnova gradnje, postojanja i djelovanja modernih jedrenjaka. Pored velikih smotri i festivala od kojih je najpoznatiji i najveći Brest (Festival mora i mornara), već niz godina održavaju se njihove regate: Christmast Encounter of Tall Ships, Cutty Sark Tall Ships Race, itd. Među njima je i najpoznatija manifestacija Op Sail (Operation Sail) pod američkim mentorstvom: prva je regata bila još davne 1964. godine, a slijedeća 1976. godine, veličala je dvjestotu godišnjicu američkog ustrojstva i pamti se po svojoj veličanstvenosti. Uslijedile su 1986. i 1992. godine. STA (Sail Training Association) organizirao je 2000. godine vrhunski svjetski događaj u tim „vodama“. Ove su regate i konvoji, koji se odvijaju pred mnogo –milijunskom publikom velikih lučkih gradova širom svijeta završavajući u New Yorku, oličenje prijateljstva, druženja i međunarodnog zajedništva. Nazočnost na tim manifestacijama rezultat je uspješne poslovnosti i pitanje ne samo natjecateljske i pomorske, već i nacionalne časti.

Za kratko vrijeme, sredinom lipnja tekuće godine, Kraljica mora nazoćiti će Regati Palagruzoni u svojstvu Flag ship-a..To je regata današnjih tradicijskih barki koje slave najdužu znanu povijesnu regatu sa gajetama falkušama, od Komiže do Palagruže, a i Brest će brzo uslijediti.

 

                                                                                                             25052010 Luciano Keber

erste

kraljica mora logo

kraljica mora

pomorski rječnik

facebook kraljica mora

damaco

cesma

sindikat pomoraca hrvatske

zorovic

pomorski fakultet rijeka

pomorsko dobro

rijeka klik

korana stojčić

tiskara sušak

ICS

erste